22.01.2021. Savjetovanje 6: OBNOVA ZAGREBA NAKON POTRESA - Zagrebu od Rijeke
I u novog godini, za koju se nadamo da će biti s manje katastrofa, nastavljamo Savjetovanja: OBNOVA ZAGREBA NAKON POTRESA. U ovom ciklusu kolege iz Rijeke će prezentiraju svoja znanja s idejom da se pomogne Zagrebu.
Nadamo se da ste se već navikli na datum jer nastavljamo i u veljači s kolegama iz Osijeka, a ne zaboravite da su sva predavanja snimljena i da ih možete pronaći na ovim stranicama. Nećemo odustati od podizanja razine znanja (ključno za kvalitetnu obnovu Zagreba) niti od kontinuiranog rada na podizanju razine svijesti o riziku od potresa (ključno za budućnost).
Snimke pojedinačnih predavanja:
Vedran Jagodnik: Ponašanje tla pod djelovanje potresa
Prilikom pojave potresa dolazi do naglog i kratkotrajnog oslobađanja nakupljene elastične energije. Vibracije, odnosno podrhtavanje tla, rezultat su rasprostiranja različitih tipova prostornih i površinskih seizmičkih valova. U geotehničkom inženjerstvu, najkritičniji je prostorni posmični val čije rasprostiranje utječe na čvrstoću materijala tla, rezultira povećanjem pornih pritisaka u tlu te omekšanjem tla, a u određenim slučajevima uvjetuje pojavu likvefakcije. U prezentaciji je dan kratki osvrt na vrste laboratorijskih istraživanja kojima je moguće detaljno ustanoviti cikličko ponašanje tla uslijed djelovanja potresa. Za različite tipove pokusa koji se provode u laboratoriju za geotehniku prikazani su različiti uređaji te njihovi karakteristični rezultati. Isti se mogu uspješno primijeniti u suvremenoj inženjerskoj praksi prilikom projektiranja različitih konstrukcija koje se temelje na materijalu tla u seizmički aktivnim područjima.
Nina Čeh:
1. Eksperimentalna analiza dugačkih konstrukcija uslijed višestruke potresne pobude oslonaca
Kod dugačkih konstrukcija i konstrukcija s velikim rasponima kod potresa često dolazi dop značajnih razlika između potresne pobude koja djeluje na susjedne oslonce. To se događa zbog promjene seizmičkih valova prilikom prolaska kroz različite sredine, kašnjenja dolaska valova zbog udaljenosti među osloncima, nailaska valova iz različitih smjerova i drugo. Nepovoljni učinci takve višestruke pobude oslonaca konstrukcija velikih raspona uslijed potresa mogu izazvati značajni udio viših (i asimetričnih) tonova u dinamičkom odgovoru konstrukcije, odnosno velike deformacije u samoj konstrukciji. Na temelju eksperimentalnih ispitivanja jednostavnih mehaničkih modela greda s dodanim masama na potresnim stolovima, te uz pomoć optičkih mjerenja njihova odaziva, uočena su zanimljiva ponašanja u dinamičkom odgovoru dugačkih konstrukcija. Jasno je da efekte višestruke pobude oslonaca treba uzeti u obzir pri proračunu dugačkih konstrukcija, s naglaskom na udio asimetričnih tonova u dinamičkom odgovoru prilikom različite pobude oslonaca.
2. Dinamika blokovskih sustava: što smo naučili iz eksperimentalnih ispitivanja
Blokovski sustavi poput povijesnih građevina i suhozidanih konstrukcija se sastoje od više međusobno nepovezanih krutih tijela. Njihov dinamički odgovor na pobudu podloge, poput potresa, je složen i sastoji se od više vrsta kretanja. U zidanim konstrukcijama tijekom potresa može doći do popuštanja veziva, te se one također mogu ponašati kao sustavi od više međusobno nepovezanih blokova. Da bismo bolje razumjeli dinamiku takvih blokovskih konstrukcija i mogli ih dinamički karakterizirati, u ovom istraživanju se baziramo na ponašanje samo jednog krutog bloka i stupca od dva bloka te analiziramo gubitak energije tijekom njihovog ljuljanja.
Ljuljanje blokova je opisano numeričkim modelom te je osmišljen i proveden niz laboratorijskih eksperimenata s aluminijskih blokova. Predstavljen je postupak u kojem su usporedbom numeričkih i eksperimentalnih rezultata određeni koeficijenti koji opisuju gubitak energije tijekom ljuljanja. Gubitak energije ovisi o veličini i vitkosti blokova te materijalima koji su u kontaktu. Pokazano je ga je potrebno precizno odrediti iz eksperimenata da bismo se mogli osloniti na numeričke rezultate koji taj koeficijent koriste za procjenu prevrtanja blokova u blokovskoj konstrukciji. Predstavljeni postupak se može koristiti za jasnije opisivanje gubitka energije među blokovima drukčijih veličina i materijala, a koji treba uzeti u obzir u numeričkim simulacijama koje opisuju ljuljanje kao dio dinamičkog odgovora složenih blokovskih konstrukcija.
Paulo Šćulac: Proračun zidanih lučnih i svođenih konstrukcija
Pojavom novih materijala (čelik i armirani beton), uobičajeni način izvedbe otvora i svođenih stropova u zidanim konstrukcijama zamijenjen je gredama i ravnim pločama. Time su i postupci za proračun zidanih lukova i svodova nepravedno zanemareni. O ovoj temi postoji manjak literature općenito, a posebno na hrvatskom jeziku.
U prezentaciji će biti prikazani postupci za proračun zidanih konstrukcija lukova i svodova. To će uključiti analitičke i grafičke metode određivanja potporne linije. Prikazat će se načela koje je predložio J. Heyman, koji je povezao potpornu liniju s teorijom plastičnosti, te principi formiranja zglobova. Prekomjeran broj zglobova dovodi do stvaranja mehanizma i sloma konstrukcije. Prikazani postupci mogu poslužiti kao pomoć pri odabiru sanacijskog rješenja postojećih zidanih lučnih i svođenih konstrukcija.
Adriana Bjelanović: Tradicionalne drvene stropne konstrukcije – doprinos potresnoj otpornosti postojećih zidanih zgrada
Saša Mitrović:
1. Primjena nelinearnog statičkog proračuna u seizmičkoj analizi postojećih konstrukcija
2. Primjeri rekonstrukcije i prenamjene zaštićenih povijesnih zgrada u Rijeci
Paulina Krolo, Petar Mrak: Čelična konstrukcija toranjskih dizalica za pridržavanje fasade u procesu rekonstrukcije/sanacije građevina zaštićene kulturne baštine
Klasična obnova građevina zaštićene graditeljske baštine, kod kojih su zabilježena znatna oštećenja nosivih konstrukcijskih elemenata, može biti vrlo upitna i ekonomski neopravdana. Obnova takvih građevina često obuhvaća potpunu rekonstrukciju, pri čemu se zadržava samo fasada izvorne građevine. Zadržavanje izvorne fasade sačuvat će se povijesna i arhitektonska jedinstvenost građevine. Ovaj postupak zahtijeva pažljivo razmatranje stabilnosti fasade tijekom rekonstrukcije, rušenja unutrašnjosti stare konstrukcije i izgradnje nove konstrukcije, uključujući spajanje nove konstrukcije na postojeću fasadu. Konstrukcije za pridržavanje fasada u vidu nosivih skela pružaju bočnu potporu postojećoj fasadi zgrade. One su potrebne od početka radova na uklanjanju, do dovršetka nove konstrukcije. U Hrvatskoj ne postoje Tehnički propisi, niti je Europskim normama obuhvaćen ovakav princip rekonstrukcije/gradnje, stoga smo ovim predavanjem pokušali dati jasan pregled sa smjernicama i preporukama u procesu obnove povijesnih građevina metodom ZADRŽAVANJA FASADA. Predavanjem su dane smjernice za provedbu preliminarnih aktivnosti koje treba provesti u pristupu obnove povijesnih građevina, te preporuke za projektiranje privremenih konstrukcija (nosivih skela) za pridržavanje fasada. Na kraju je prikazan primjer iz prakse na projektu rekonstrukcije Ciglene zgrade bivšeg kompleksa „Rikard Benčić” koja je prenamijenjena u Dječju kuću u Rijeci. Rekonstrukcijom Ciglene zgrade uklonjena je kompletna nosiva i nenosiva konstrukcija osim četiri vanjska ciglena zida. Za pridržavanje ciglenih zidova korištene su četiri čelične toranjske skele, a detaljnije o procesu projektiranja poslušajte u predavanju.
Paulina Krolo CV.pdf Petar Mrak CV.pdf
Ivan Palijan: Primjena panela i konstrukcija od tankostjenih profila u potresnoj obnovi zgrada
U predavanju je analizirana mogućnost primjene panela i konstrukcija od tankostijenih čeličnih C profila u potresnoj obnovi zgrada. Poznato je da je učinak potresa proporcionalan masi zgrade, a da su zidovi zgrada sa drvenim grednicima međusobno nepovezani. Smanjimo li masu zgrade, a zidove međusobno povežemo u razini stropne konstrukcije te stropne ploče učinimo elastično krutim u svojoj ravnini, efikasno ćemo povećati potresnu otpornost zgrade. Stare ciglene dimnjake koji su se privi rušili u potresu možemo zamijeniti novim dimnjacima sa konstrukcijom od tankostjenih čeličnih C profila u obliku 3D rešetke. Konstrukciju od tankostijenih čeličnih C profila moguće je primijeniti i u obnovi zgrada nakon potresa u situaciji kada su postojeće zgrade potpuno srušene i zahtjeva se gradnja novih zgrada kao što je slučaj na Banovini.
