Lenta medijskih objava

Prije točno pet godina u tek nekoliko sekundi, petrinjski potres snage 6 cijelih 4 stupnja prema Richteru, zauvijek je promijenio brojne živote.

Obnova zagrebačke katedrale nakon potresa jedan je od najsloženijih projekata obnove kulturne baštine u Hrvatskoj. Glavni projektant, profesor Josip Atalić, ističe da je tijekom radova gotovo u potpunosti očuvana izvornost građevine...

Hrvatski centar za potresno inženjerstvo – Interventna služba održao je edukativne radionice o rizicima od potresa i pravilnom postupanju u slučaju katastrofe za učenike sedmih i osmih razreda u osnovnim školama u Matuljima i Brešcima.

Tjedan dana nakon velikog požara u Vjesnikovu neboderu objavljene su fotografije unutrašnjosti koje otkrivaju razmjere štete.

17. studenog 2025. godine, oko 23 sata izbio je požar u Vjesnikovom neboderu na Slavonskoj aveniji u Zagrebu, a vatra se širila vertikalno te je zahvatila više katova i krovište, zbog čega je u njegovo gašenje uključen veliki broj vatrogasaca.

Statički pregled Vjesnikova nebodera nakon velikog požara pokazao je da je konstrukcija ozbiljno oštećena te da zgrada trenutačno nije sigurna za ulazak.

U razgovoru za Večernji list, profesor Josip Atalić osvrnuo se na pet godina od zagrebačkog potresa te istaknuo da su Hrvatska i njezin sustav danas bolje pripremljeni za slične događaje, ponajprije zahvaljujući iskustvu stečenom tijekom obnove i hitnih pregleda zgrada.

Na 3. hrvatskoj konferenciji o potresnom inženjerstvu (3CroCEE), održanoj u Splitu povodom pete godišnjice zagrebačkog potresa, potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić istaknuo je da je Hrvatska, nažalost, stekla veliko iskustvo u obnovi nakon potresa te zahvalio članovima Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, koji su nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa obavili više od 75.000 pregleda oštećenih zgrada.

Treća hrvatska konferencija o potresnom inženjerstvu (3CroCEE) održana je od 19. do 22. ožujka 2025. u Splitu, povodom pete godišnjice zagrebačkog potresa iz 2020. godine.

U intervjuu za Koordinaciju profesor Josip Atalić govori o razvoju Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, koji je nastao nakon zagrebačkog potresa 2020. godine, kada su tisuće građevinskih stručnjaka sudjelovale u hitnim pregledima oštećenih zgrada.

Mario Uroš, član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, govori o nedavno završenom projektu ‘Potresni rizik Grada Zagreba’ čiji će rezultati pomoći prevenciji štete i pripremi za slučaj novih potresa u hrvatskoj metropoli

Mario Uroš ističe da je jedna od glavnih razlika između Hrvatske i Japana starost građevinskog fonda.

Josip Atalić zagovara uvođenje seizmičkog certifikata kojim bi se građanima jasno pokazala razina potresne sigurnosti zgrade u kojoj žive, rade ili borave.

O stanju u Turskoj tjedan dana nakon razornih potresa u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" gostujovali su hrvatski veleposlanik u Turskoj Hrvoje Cvitanović, ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut i član Centra za potresno inženjerstvo Mario Uroš.

Hrvatska je u Tursku poslala humanitarnu pomoć za stanovništvo pogođeno razornim potresima.

Mario Uroš gostovao je u Newsroomu u kojem je komentirao stanje u Turskoj nakon razornog potresa.

Josip Atalić upozorava da bi potres snage kakav je pogodio Tursku imao katastrofalne posljedice kada bi se dogodio u Zagrebu.

Mario Uroš objašnjava da velik broj urušenih zgrada nakon razornog potresa u Turskoj nije posljedica samo iznimne snage potresa, nego kombinacije načina gradnje, kvalitete materijala, izvedbe i nedovoljne kontrole.

Na području Banovine teško oštećene građevine nastavile su se urušavati i bez novih potresa, vjetra ili kiše.

Serija slabijih potresa na Banovini dio je naknadne seizmičke aktivnosti nakon velikog petrinjskog potresa.

Josip Atalić upozorava da obnova nakon potresa nije proces koji se može jednostavno završiti u nekoliko godina, nego bi ulaganje u sigurnost i održavanje građevina trebalo biti trajno.

U razornom potresu na Baniji najviše su stradale stare građevine i dio kuća koje su loše obnovljene, dok su kvalitetno građene kuće ostale sačuvane.

Pregledi kuća stradalih u potresu na Baniji pokazali su da su najteže prošle stare građevine i dio kuća koje su bile nekvalitetno obnovljene, dok su kvalitetno projektirani i izvedeni objekti uglavnom ostali sačuvani.

Stručnjaci na primjerima oštećenih kuća u Petrinji objašnjavaju što građevine čini otpornima ili ranjivima na potres.

Članak opisuje kako su naknadni potresi nakon razornog petrinjskog potresa početkom 2021. izazvali nova oštećenja i znatno povećali broj građevina koje treba pregledati – s oko 25.000 na čak 35.000 objekata.

Članak predstavlja profil Josip Atalić, profesora s Građevinskog fakulteta u Zagrebu koji je nakon zagrebačkog potresa u ožujku 2020. organizirao mrežu statičara volontera za brze preglede oštećenih zgrada i procjenu sigurnosti stanovanja.

Statičar Mario Todorić opisuje stanje na području Petrinje nakon još jednog snažnog potresa

Josip Atalić opisuje razmjere oštećenja nakon potresa na području Petrinje i okolice.

Nakon razornog potresa u Petrinji čitava Hrvatska se trudi pomoći stradalima na razne načine, a koliko Petrinjcima to znači, pokazuje i poruka koja je osvanula na prozoru jedne vidno oštećene kuće.

Članak apelira na građane da ne verbalno napadaju statičare i građevinske stručnjake koji su nakon petrinjskog potresa dobrovoljno dolazili pregledavati kuće i zgrade, često radeći u vrlo teškim i opasnim uvjetima.

Članak donosi potresno svjedočanstvo volontera – statičara, građevinskih inženjera i arhitekta – koji su tijekom pregleda oštećenih kuća u Petrinji ostali zatrpani kada je glavni potres 29. prosinca 2020. iznenada srušio zgradu u kojoj su radili. 

29. prosinca 2020. godine u 12 sati i 19 minuta, seizmografi Seizmološke službe RH zabilježili su razoran potres s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 6.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VIII-IX stupnjeva EMS ljestvice.

Članak opisuje kako je razorni potres u Petrinji krajem 2020. teško pogodio i lokalni hrvački klub, jednu od sportskih institucija grada. Predsjednik kluba rekao je da je hrvač Marko Mitrović lakše ozlijeđen kada ga je pogodio urušeni dimnjak, dok je drugi član kluba za dlaku izbjegao smrt nakon što se zid srušio tik uz njega.

Potresno otporne građevine projektiraju se tako da apsorbiraju, priguše ili preusmjere sile koje nastaju tijekom podrhtavanja tla.

Članak govori o velikim podjelama među građanima i političarima oko prijedloga Zakona o obnovi Zagreba nakon potresa 2020., posebno oko pitanja tko treba snositi troškove obnove privatnih nekretnina.

Članak govori o tome da je procijenjena šteta od zagrebačkog potresa iz ožujka 2020. premašila 80 milijardi kuna (oko 86 milijardi prema procjeni Vlade i Svjetske banke), dok zakon o obnovi još nije bio donesen, što je izazivalo nezadovoljstvo građana i stručnjaka.

Članak govori o raspravi stručnjaka i institucija nakon zagrebačkog potresa 2020., pri čemu upozoravaju da je samo oko 5% zgrada u Hrvatskoj građeno prema suvremenim sigurnosnim normama za potrese.

Članak govori o pobuni građevinskih inženjera i projektanata nakon zagrebačkog potresa 2020., koji su upozorili da bez jasnog zakona o obnovi ili privremenih pravila neće potpisivati projekte sanacije oštećenih zgrada.

Članak prenosi upozorenje Hrvatske komore inženjera građevinarstva da bi potres magnitude veće od 6 po Richteru, kakav je moguć na zagrebačkom području, imao katastrofalne posljedice za grad jer velik broj bolnica, škola, vrtića, muzeja, crkava i stambenih zgrada nije dovoljno otporan na snažno podrhtavanje tla.

U Uredu za upravljanje u hitnim situacijama, u Branimirovoj ulici, nalazi se i bunker, kao apsolutno siguran prostor u slučaju velikih elementarnih ili ratnih nesreća.

Članak opisuje ogroman pritisak na volontere statičare i građevinske stručnjake tjedan dana nakon zagrebačkog potresa 2020., kada su pregledali oko 5000 od približno 25.000 prijavljenih oštećenih zgrada, ali su bili iscrpljeni i na rubu snaga.

Članak prenosi upozorenje profesora i građevinskog stručnjaka Josip Atalić da je teret sanacije nakon zagrebačkog potresa 2020. previše pao na volontere te da razmjeri katastrofe nadilaze kapacitete Grada Zagreba.

Na linku pogledajte reportažu Nove TV na dan potresa u Zagrebu: https://www.youtube.com/watch?v=U1v0l3Y2cIc

Hrvatska se nalazi na seizmički aktivnom području i pitanje nije hoće li se dogoditi snažan potres, nego kada.

Procjena rizika od velikih nesreća za Zagreb obuhvaća pet glavnih prijetnji: potres, poplavu, industrijske nesreće, ekstremne temperature te epidemije i pandemije. Za svaku su izrađeni scenariji kako bi se mogle planirati preventivne mjere, organizirati odgovor službi i educirati stanovništvo.